Etno selo Terzića avlija
Komentara: 1 | Autor: Sofija |

(5)
Oceni lokaciju
(3.5)
Detaljan opis
Etno selo Terzića Avlija
Bunar koji se nalazi ispred kuće dubok je 12 metara i iz njega Vas ljubazni domaćini služe vodom.....

Etno selo Terzića Avlija
Zlakuski grnčar, isklesan u orahovom drvetu, rad Lekić Miladina .....

Starija kuća sastoji se od dve prostorije - jedna je postavljena kao etno soba i predstavlja deo stalne izložbe a druga, sa vitrinama za izlaganje, predviđena je za tematske izložbe raznih vrsta iz bogate zbirke etno parka. ( za sada su u planu sledeće izložbe: narodne nošnje, antikvarne srpske knjige, stari srpski časopisi, stare razglednice zlatiborskog okruga, materijal iz prvog srpskog rata, ratni dnevnici, materijal iz drugog svetskog rata, stara pošta, srpske marke i novac, akcije srpskih banaka iz perioda Kralje
Etno selo Terzića Avlija
Ulazna kapija sa pratećim objektima dočekuju goste.....

U samom dvorištu se nalaze tri novoizgrađena letnjikovca i veštački potok sa jezercima (u dužini petnaestak metara ) i još dosta mesta za sedenje na kojima se može dobiti posluženje sa pićem i domaćom hranom.
U jednoj većoj brvnari staroj preko 100 godina postavljena je postavka stare učionice sa starim klupama “skamijama” i ostalim školskim iventarom iz vremena kada je u današnjem etno parku radila seoska škola. Jedan manji vajat ( sa dva ležaja sa slamar
Etno selo Terzića Avlija
Da bi se ušlo u avliju potrebno je preći preko mostića......

Terzića avliju je podigao i obnovio praunuk Gvozdena Terzića, unuk njegovog sinovca Milovana Terzića, sa svojom porodicom, suprugom Gordanom, ćerkom Emilijom i sinom Dušanom, Saša Drndarević (živi i radi u Beogradu) tokom 2002-2005. godine u spomen svom dedi Milovanu i babi Slavki Terzić, Gvozdenu i Milisavu, kao i svim Terzićima u Zlakusi.
Trenutno, etno park obavlja svoju delatnost sezonski, od 1. aprila do 31. oktobra (mada se može posetiti i van ovog perioda) a u planu je da kroz godinu dana radi i preko cele godine.
„Terzića avlija” nudi mogućnosti organizovanja raznih manjih slavlja i proslava (do 100 osoba). Zaštitni znak „Terzića avlije” je srpski vojnik, u uniformi iz perioda balkanskih ratova u srpskim opancima, koji je napravljen iz stabla jasenovog drveta (u prirodnoj veličini, visina 190 cm, prema liku Gvozdena Terzića ) i zlakuski grnčar ( po liku starog grnčara iz familije Terzić ), takođe u prirodnoj veličini, od orahovog drveta. Znak i logotip etno parka je stara pletena srpska ograda, koja je sastavni deo „Terzića avlije”.... Galeriju slika možete pogledati ovde
U blizini
Užička tvrđava15 km | Stopića pećina27 km | Ovčar banja28 km |
Hotel Palisad - Zlatibor37 km | Hotel Mona - Zlatibor37 km | Kraljeva česma - Zlatibor37 km |
Ski staza Obudojevica 38 km | Etno selo Gostoljublje50 km |
Opšte informacije
![]() |
GPS Lokacija | 43°48'3.61"N 19°57'11.89"E |
![]() |
Nadmorska visina | 365 m |
Manifestacije

Zlakusa u pesmi i igri
Ova manifestacija je zapravo sabor narodnog stvaralaštva. Održava se početkom jula i predstavlja sabor pevačkih i folklornih ansambla. Tradicionalno na otvaranju nastupaju vokalni solisti koji izvode stare srpske pesme u pratnji orkestra. Ovaj deo manifestacije zove se „Raspevana avlija”. Sledećeg dana se održava sabor izvornih pevačkih grupa „Zlakuski pobednik”. Trećeg dana se održavaju susreti dečjih folklornih ansambala.

Jesen u Zlakusi
Jesen u Zlakusi je kulturno-umetnička manifestacija kojom se zatvara zvanična turistička sezona i uspešna lončarska godina, u okviru koje se organizuju grnčarska i likovna kolonija, takmičenje u spremanju tradicionalnih narodnih jela u zlakuskim loncima, kao i dani folklora. Na manifestaciji će biti predstavljeno sve što se tokom godine dešavalo u selu. Novina je da se od 2010. godine, umesto umetničke kolonije keramike, održava lončarijada koja u budućnosti treba da preraste u pravi međunarodni sajam grnčarije, po kome je Zlakusa i najviše poznata, kako bi ovo selo doista pokazalo da je svetska prestonica grnčarije. Na manifestaciji se održava i takmičenje u nadvlačenju konopca, pečenje rakije, dobrovoljno davanje krvi, a sve prati bogat kulturno-umetnički program.
Zanimljivosti
Zla kosa odnosno Zlakusa
Postoji nekoliko priča i legendi o tome kako je selo dobilo
ime. Jedna od njih koja se najčešće spominje i koja ima najviše
argumenata potiče iz vremena Turaka. U njoj se kaže kako su delom teritorije
današnjeg sela prolazili turski karavani, puni robe i dukata
što je uvek privlačilo pažnju hajduka. Omiljeno mesto
hajducima za prepad na prolazeće karavane bila je jedna kosa
koja se nalazi u ataru sela Zlakusa.
Pošto su napadi na turske
karavane učestali upravo prilikom prelaska preko te kose,
Turci, zazirući upravo od tog mesta nazvaše tu kosu po zlu,
odnosno „zla kosa”. Vremenom, taj naziv se ustalio i kod samog
naroda koji je nastanjivao taj deo nahije i, opet vremenom,
prilikom izgovora i nepreciznog tumačenja došlo je do prelaska
glasa „o” u glas „u” i odatle današnji naziv Zlakusa.