Manastir Sisojevac
Komentara: 0 | Autor: ajmonegde |

(5)
Oceni lokaciju
(4.4)
Detaljan opis
Manastir Sisojevac
Konaci u okviru manastira koji je metoh manastira Ravanice....photo:Rade Knežević

Manastir Sisojevac
Ulazna kapija manastira.....photo:Rade Knežević

Na osnovu ktitorskog portreta, zaključuje se da je Sisoje odmah izvršio doziđivanje manastira. Prvo je podigao kulu sa zvonikom i pripratu, a zatim ceo kompleks opasao jakim zidinama za kulama, čiji ostaci i danas postoje. Godina smrti Sisoja se ne zna, ali se zna da je sahranjen u skromnoj grobnici u jugozapadnom uglu crkve.
Manastirsk
Manastir Sisojevac
je pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od velikog značaja.....photo:Rade Knežević

Njena unutrašnjost je podeljena na tri dela, sa kupolom nad srednjim, dok se na zapadnoj strani nalazi kvadratni narteks, podignut kada i crkva. Iako po osnovi i vremenu podizanja pripada Moravskom stilu, njena spoljašnjost nije tako ukrašena. Njene fasade su ukrašene nizom vitkih lezena povezanih plitkim slepima arkadama, a iznad njih, do samog krovnog venca razvijen je friz slepih arkadica koje se oslanjaju na jednostavno profilisane konzole.
Sama spoljašnjost je
Manastir Sisojevac
Narteks na manastirskoj crkvi je obnovljen 1993.godine....photo:Rade Knežević

U samom naosu se danas još vide freske svetih ratnika u stajaćem položaju i scene Hristovih čuda i hiperbola, dok su iznad njih prikazana poprsja svetitelja u tzv. medaljonima. Krajem XVII veka je manastir napušten i vremenom je zarušen, kakvim ga opisuje i Feliks Kanic.
Moravska banovina je 1931.godine finansirala arheološko istraživanje kompleksa, a obnovu manastira je obavio Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, u periodu od 1972. do 1978.godine. Sisojevac je 1985.godine postao metoh obližnjeg manastira Ravanice, a narteks na manastirskoj crkvi je obnovljen 1993.godine. Danas se nalazi pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od velikog značaja.
U blizini
Manastir Ravanica11 km | Resavska pećina26 km | Vodopad Prskalo30 km |
Akva park Jagodina31 km | Etno kuća Konak Jagodina32 km | Boj na Ivankovcu33 km |
Veliko vrelo - Lisine35 km | Manastir Manasija36 km |
Opšte informacije
![]() |
Naziv | Sisojevac |
![]() |
Adresa | 35234 Senjski Rudnik |
![]() |
GPS Lokacija | 43°57'22.52''N 21°34'51.98''E |
![]() |
Nadmorska visina | 345m |
![]() |
Udaljenost | Ćuprija 24km; Kragujevac 84km; Beograd 171km; Niš 114km |
![]() |
Putni pravac | R103, lokalni put Ćuprija-Sisevac |
![]() |
Parking | Ispred kompleksa i pored puta |
![]() |
Vreme posete | 09-17h |
![]() |
Pristup hendikepiranih osoba | U portu da, u crkvu da |
![]() |
Jezik | Srpski |
![]() |
Turistički vodič | U turističkoj opštini Despotovac i Ćupriji |
![]() |
Kontakt | 035/620-622 |
![]() |
Ulaz i ostale cene | Besplatan ulaz |
![]() |
Način plaćanja | Gotovina |
![]() |
Prenoćište | U restoranu-konačištu Potočara i konacima |
![]() |
Zadužbinar | Sisoje Sinajit |
![]() |
Godina izgradnje | 1480-1490 |
![]() |
Istorijat | Rušen krajem XVII veka, obnovljan 1931, 1972-78, 1993 |
![]() |
Ikonostas | Tri mladića u peći ognjenoj i Žrtva Avramova (stari zavet) |
![]() |
Crkva | Hram Preobraženja Gospodnjeg |
![]() |
Konaci | Monaški konaci |
![]() |
Manastirski kompleks | Hram, zvonik, konaci |
![]() |
Sport i rekreacija | Šetanje, lov, ribolov |
![]() |
Lokalni specijalitet | Pastrmka iz ribnjaka i reke Crnice |
![]() |
Najbliži ugostiteljski objekat | 600m od manastira restoran-konačište Potočara |
![]() |
Najbliža prodavnica | U Ćupriji |
![]() |
Najbliža banka - bankomat | U Ćupriji |
![]() |
Najbliža benzinska stanica | U Ćupriji |
![]() |
Najbliža pošta | U Ćupriji |
![]() |
Najbliži lekar | U Ćupriji |
![]() |
Najbliža česma | U restoranu-konačištu Potočara |
![]() |
Najbliži autoservis | U Ćupriji |
![]() |
Najbliži toalet | U restoranu-konačištu Potočara |
![]() |
Najbliži 92,93,94 | U Ćupriji |
Manifestacije
Ne postoje manifestacije vezane za ovu lokaciju (ne održavaju se)
Zanimljivosti
Manastir kao rudarsko groblje
Prvi pokušaj obnove manastira, učinjen je 1931. godine, kada je Moravska banovina finansirala iskopavnja koja je vršio Vladimir R. Petković. Posao je bio mukotrpan, jer je manastirska porta služila kao groblje rudarima iz Sisevačkog rudnika uglja. Sadašnja porta i prostor oko crkve sastavljeni su otkupom okolnog zemljišta, udruženim sredstvima manastira Ravanice, Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, SO Paraćin i Ćuprije.
Reka Crnica
Po narodnom predanju Turci su, na Đurđevdan, ne zna se koje godine, iznenada napali narod okupljen kod crkve i isekli ga. Devojke su, spasavajući svoj obraz, skakale u reku povlačeći sa sobom i svoje napadače. Od tada je reka prozvana Crnica. Do danas je kod okolnog naroda sačuvan običaj da na Veliki Petak i petak pred Đurđevdanom, dođe u crkvu i zapali sveću za te mučenike.