Manastir Rakovica
Komentara: 3 | Autor: ajmonegde |

(5)
Oceni lokaciju
(3.9)
Detaljan opis
Manastir Rakovica
Konaci manastira.....photo:Matovic Vasilije

Manastir Rakovica
Česma u okviru manastira koju je sagradio Kralj Petar I....photo:panoramio/sonjabgd

Tokom 16. veka manastir je premešten na sadašnje mesto iz okoline sela Rakovica. Na mestu gde je nekada osnovan manastir pronađeni su ostaci stare zgrade (tragovi zidova, stub časne trpeze...). 2007. i 2008. godine izvršena su arheološka istraživanja na mestu gde se prvobitno nalazio manastir a u cilju potvrđivanja pretpostavki da su nađeni ostaci u stvari stara zgrada ovog manastira.
Iskopavanja koja su izvršena nisu uspela da daju potvrdu verovanjima, ali je izveštaj koji je iznesen potvrdio postojanje srednjevekovne nekropole i sakralnog objekata u neposrednoj blizini. Manastir se nalazio na nepovoljnom
Manastir Rakovica
Manastirska crkva u porti manastira...photo:panoramio/sonjabgd

Pod velikim pritiscima osvajača i pljačkaša, manastir se polako premestio na sadašnje skrovitije mesto, bliže šumi. Manastir je doživeo još jedno veliko stradanje tokom austrijsko - turskog rata (1737-1739), kao i 1788-1790. godine. Monasi su tada sarađivali sa Austrijancima, što je automatski značilo da su protiv Turaka, što je tada bio dovoljan znak Turcima da ga spale.
Turci tada nisu našli zadovoljenje u samom činu paljenja manastira, već su igumana manastira (Sofronija) obesili o brest ispred manastira. Manastir je svoja najskorija razaranja doživeo i toko
Manastir Rakovica
Ovde je sahranjen i jedan od vođa Prvog srpskog ustanka Vasa Čarapić....photo:panoramio/sonjabgd

Crkva je projektovana kao jednobrodna trikonhalna građevina, sa vidljivim karakteristikama Moravske škole. Ikonostas je prvobitno bio sačinjen od zidne pregrade sa dve prestone ikone Isusa Hrista i Bogorodice Marije, dok su na drugim mestima bile obešene ili pričvršćene različite drvene i platnene ikone. 1862. godine je postavljen novi ikonostas, manjih dimenzija, čiju izradu je finansirao tadašnji srpski knez Mihailo Obrenović.
U manastiru je sahranjen sin Miloša Obrenovića Todor, zbog čega je Miloš pružao veliku podršku njegovoj obnovi tokom svoje vladavine, a kasnije i njegov sin, Mihajlo Obrenović. Jedan od delova manastira se zove po Miloševoj supruzi Ljubici, tzv. „Ljubičin konak“.
Osim još nekih članova porodice Obrenović, u manastiru je sahranjen i Vasa Čarapić, jedan od vođa Prvog srpskog ustanka. Bivši srpski patrijarh Dimitrije sahranjen je u ovom manastiru 1930. godine, a bivši srpski patrijarh Pavle takođe je sahranjen u ovom manastiru, po svojoj izričitoj želji. Manastir Rakovica je odlukom Patrijarha Germana 1959. godine pretvoren u ženski manastir.
U blizini
Topčiderski park - Beograd6 km | Obelisk na Topčideru6 km | Muzej afričke umetnosti 8 km |
Muzej Vuka Karadžića i Dositeja12 km | Muzej nauke i tehnike 12 km | Muzej automobila Beograd12 km |
Spomenik Neznanom Junaku 12 km | Vidikovac Avalski Toranj12 km | Vojni muzej Beograd13 km |
Etnografski muzej Srbije13 km | Beogradska tvrdjava 13 km | Singidunum13 km |
Prirodnjački muzej Beograd13 km | Česma Sakinac - Avala15 km | Gradski Park - Zemun16 km |
Vinča19 km | Manastir Fenek35 km | Babe Country Club43 km |
Vinarija Jeremić44 km | Selters banja48 km | Čarda i marina Opava48 km |
Opšte informacije
![]() |
Naziv | Rakovica |
![]() |
Adresa | Patrijarha Dimitrija 34, 11090 Beograd |
![]() |
GPS Lokacija | 44°43'53.99''N 20°26'49.28''E |
![]() |
Nadmorska visina | 112m |
![]() |
Udaljenost | Beograd 11km; Kragujevac |
![]() |
Putni pravac | Ulica Patrijarha Dimitrija - Rakovica |
![]() |
Parking | Ispred manastirskog kompleksa sa iste strane puta |
![]() |
Vreme posete | 09-17h |
![]() |
Pristup hendikepiranih osoba | U portu da |
![]() |
Signal mobilne telefonije | 064;065;066; |
![]() |
Jezik | Srpski |
![]() |
Turistički vodič | U turističkoj opštini Beograd |
![]() |
Infopult | U okviru suvenirnice |
![]() |
Kontakt | 011/3564-497 |
![]() |
Suvenirnica | U okviru porte manastira |
![]() |
Ulaz i ostale cene | Besplatan ulaz |
![]() |
Način plaćanja | Gotovina |
![]() |
Prenoćište | U konacima i okolini manastira (Rakovica - Beograd) |
![]() |
Zadužbinar | Ne postoji tačan podatak |
![]() |
Godina izgradnje | Nema podataka ( najverovatnije za vreme Kneza Lazara) |
![]() |
Istorijat | Rušen 1737-39, 1788-1790, obnavljan 1791, 1822, 1861-62, 2008 |
![]() |
Sveto mesto - artefakt | Grob Partijarha Dimitrija i Patrijarha Pavla, Izvor Svete Petke |
![]() |
Arhitektonski stil | Moravska škola |
![]() |
Slikarski stil | Manastir nije živopisan |
![]() |
Ikonostas | Barokni duborez sa elementima klasicizma |
![]() |
Crkva | Hram Arhangela Mihaila |
![]() |
Konaci | Platonov konak, Ljubičin konak, monaške kelije, Knežev konak |
![]() |
Manastirski kompleks | Platonov, Ljubičin i Knežev konak, monaške kelije, Hram Arhangela Mihaila, trpezarija |
![]() |
Sport i rekreacija | Ne postoji mogućnost bavljenja sportom |
![]() |
Najbliži ugostiteljski objekat | U Beogradu |
![]() |
Najbliža prodavnica | U Beogradu |
![]() |
Najbliža banka - bankomat | U Beogradu |
![]() |
Najbliža benzinska stanica | U Beogradu |
![]() |
Najbliža pošta | U Beogradu |
![]() |
Najbliži lekar | U Beogradu |
![]() |
Najbliža česma | U porti manastira |
![]() |
Najbliži autoservis | U Beogradu |
![]() |
Najbliži 92,93,94 | U Beogradu |
Manifestacije
Ne postoje manifestacije vezane za ovu lokaciju (ne održavaju se)
Zanimljivosti
Poklonjene ikone Petra Velikog
Početkom XX veka stare ikone su zamenjene novim, koje je izradio Rafailo Momčilović. Do 1737. godine, ikonostas manastirske crkve krasile su četiri ikone koje je car Petar Veliki darovao Rakovici 1701. godine. Pod najezdom Turaka, prenešene su u Valiku Remetu, zatim su ih ustaše tokom rata odnele u Zagreb zajedno sa ostalim srpskim dragocenostima, da bi naposletku završile u Galeriji Matice Srpske.
Kaluđer Grigorije - Diplomata
Angažovanje rakovičkog kaluđera Grigorija, koji se istakao kao vrsni diplomata u austrijsko-turskom ratu, omogućilo je manastiru povoljniji položaj u narednom periodu. Naime, otac Grigorije je posredovao pri sklapanju Karlovačkog mira (1699), činjeći značajne usluge ruskoj diplomatiji. Rusi su uzvratili darujući Grigoriju lično, ali i manastiru novac, bogoslužbene knjige, odejanja, sasude i četiri ikone koje su bile namenjene manastiru Vatoped. Zahvaljujući tome, manastir se ekonomski oporavio do te mere da je finansirao obnovu manastira Tresije (ispod Kosmaja), koji je u to vreme imao zajedničku upravu sa Rakovicom.