Manastir Ravanica
Komentara: 0 | Autor: ajmonegde |

(5)
Oceni lokaciju
(3.7)
Detaljan opis
Crkva Vaznesenja Gospodnjeg
Oltar i mesto na kome se nalazi kivot sa moštima.....

Manastir Ravanica
Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u kojoj se nalaze mošti kneza Lazara.......photo:vladanscekic

Južno od crkve je grob Cincar Janka Popovića, rodom iz Ohrida, koji je u Srbiju došao 1800. godine, učestvovao u Prvom ustanku i postao vojvoda. Putujući 1833. godine iz Šapca za Aleksinačku banju, umro je u Ćupriji i ovde sahranjen.
Nijedan manastir nije toliko opevan u našim narodnim pesmama kao Ravanica, što je još jedan dokaz o značaju ovog objekta za istoriju Srbije. Manastir je dobio ime po rečici Ravanici koja se kod Ćuprije uliva u Veliku Moravu.
Ovaj manastir u vrem
Manastir Ravanica
Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u kojoj se nalaze mošti kneza Lazara.......

Po svojim arhitektonskim obeležjima ravanička crkva predstavlja početak moravske škole. Crkva predstavlja originalno arhitektonsko rešenje nastalo spajanjem svetogorske tradicije trolisne osnove i modela upisanog krsta sa pet kupola, odomaćenog u vreme
Odbrambena kula
Ostaci tvrđave koja je opasavala manastir, na slici je vidljiv deo jedne od kula.......

Crkva je zidana naizmeničnim redovima kamena i opeke, ukrašena je keramoplastičnim dekorativnim elementima i bogatom reljefnom plastikom. Na freskama, koje su ostale očuvane u oltarskom i glavnom unutrašnjem prostoru crkve, zapažaju se izvesne novine vezane za šeme u izboru tema i ciklusa (Veliki praznici, Hristova stradanja, Čuda i parabole), koje će postati pravilo u oslikavanju potonjih hramova Moravske Srbije.
U kupolama su freske Hrista, Bogorodice, Anđela i proroka, u oltaru su predstave Hristovog stradanja i ovaplođenja, dok su u naosu ciklusi Velikih praznika, Čuda i jevanđelskih pripovesti kao i sveti ratnici i monasi. Kao značajno središte duhovnog, kulturnog, književnog i umetničkog života Ravanica je uticala na nastanak više crkava i manastira, među kojima se ističu obližnji manastir Sisojevac i crkve u Petruškoj oblasti.
Do danas su sačuvane tri kule i deo severnog bedema, ali je za potrebe odbrane manastira podignutog u dolini sigurno bilo neophodno veliko i jako utvrđenje. U starim izvorima se pominje da je manastirska utvrda imala 7 pirgova, dok je jedan putopisac 1568. godine video svega 4 očuvane kule.
U prvoj polovini 19. veka, 1829. godine, je unutar manastirskog kompleksa još uvek postojala velika trpezarija iz srednjeg veka, ali nje danas više nema a na njenim temeljima podignut je stari konak 1849-1850, zahvaljujući ruskoj pomoći.
Novi konak sa trpezarijom, podignut je 1992-1993, zahvaljujući pomoći Resavske banke, Skupštine Opštine Ćuprija i drugih. Ravanica je postojala kao muški opštežiteljni manastir sve do 1946. godine. Tada je pretvorena u ženski manastir, i u njega se uselila igumanija Efimija sa 25 sestara. Sestrinstvo drži najstrožiji manastirski tipik.Galeriju slika možete pogledati ovde.
Komentar urednika
Komentar urednika
Do Ravanice se može doći sa 2 strane, iz Ćuprije ili Despotovca. Preporučujemo put iz Ćuprije koji je kraći i bolji. Ukoliko pravite rutu koja povezuje još neke od lokacija sa ove teritorije onda neizbežno prolazite i jednim i drugim putem. Crkva koja se nalazi u porti manastira više nije zaklonjena zidovima koji su je štitili. Tvrđava koja je štitila ovaj manastir je razrušena i vidljivi su samo njeni ostaci. Manastir je perfektno sređen i održavan, a u okviru utvrđenja nalaze se i novi objekti u kojima obitavaju kaluđerice. Crkva je monumentalno arhitektonsko delo kako spolja tako i iznutra. Na nas ostavlja veoma jake utiske.