Pećina Ravništarka
Komentara: 0 | Autor: ajmonegde |

(5)
Oceni lokaciju
(5)
Detaljan opis
Pećina Ravništarka
Ulaz u pećinu....

Pećina Ravništarka
Belo - crno još jedan predivan kontrast nakita i pozadine.......

Mada je pećinu Ravništarku još 1894. godine posetio čuveni srpski geograf i naučnik Jovan Cvijić, i on je, kao i lokalni meštani ušao samo u pristupačni, ulazni deo pećine (60-80m). "Ravništarka" je istinski otkrivena tek skoro sto godina kasnije (1980.), kada je par odvažnih seoskih mladića prešlo pećinu od početka do kraja. Speleolozi su kasnije samo krenuli njihovim tragom. 
Pećina Ravništarka
Interesantni oblici.....

Od figura, posebno se izdvajaju Šarac kraljevića Marka, Glavonje i Lepa Ravništarka, koja je ujedno i amblem pećine. Kao rečna pećina, Ravništarka je siromašna podnim nakitom, ali zato vrlo bogata tavaničnim i zidnim nakitom. U pećini je temperatura 8°C - 10°C. Ulaz u pećinu se nalazi na nadmorskoj visin
Pećina Ravništarka
Reka koja protiče i koja je ovu pećinu i formirala....

- Savin kanal. Počinje od ulaza u pećinu, dugačak je 88 m i siromašan je pećinskim nakitom.
- Omladinski kanal. Dugačak je 72,5 m, a od pećinskog nakita posebno se izdvaja: Rudonja – masivna bigrena polulopta, Odžaklija - prostran saliv koji liči na otvoreno ognjište u starim kućama.
- Labudovo jezero. Dužina iznosi 126,5 m. Ova celina je dobila ime po malom jezeru i figuri na njemu, koja liči na labuda. Posebno lepa je kolona stubova, nazvana Vile jezerkinje. Lepotom se izdvaja i Harfa – sklop draperija i stalagmita, koji podseće na ovaj instrument i Đavo – masivni stalagmit, rđaste boje s rogom na glave. Ipak, posebno se izdvaja amblem pećine, Lepa Ravništarka – vanredno oblikovan sistem zidnih ukrasa od belog kristalnog kalcita.
- Beli dvorac, dugačak je 37 m, a sa sporednim kanalom 44 m. Beli dvorac je dobio takav naziv jer neodoljivo podseća na građevine iz bajke. Snežnobela tavanica sa koje visi šuma masivnih stalaktita, od kojih mnogi prelaze dužinu od 6 m, ostavlja vrlo snažan utisak. Posebno je lep Snežanin balkon – snežnobela školjka koja počinje na visini od 3,5 m. U drugom delu Belog dvorca nalazi se Šarac kraljevića Marka - velika figura konja koji lebi pod tavanicom.
- Leopardov kanal je dugačak 16,5 m i nastavlja se na Beli dvorac. Ime je dobio po čudnim šarama na tavanici i zidovima, koje liče na leopardovo krzno. Ovde se nalazi Devičanski kladenac, izvor iz koga kroz uzanu pukotinu, pod pritiskom izbija voda vertikalno i šišti, rasprskavajući se o stenu iznad sebe. Izvor je, inače, aktivan samo u vlažnom periodu godine (do sredine proleća).
- Crni dvorac, koji je dugačak 43 m, predstavlja klasičnu pećinsku dvoranu prosečne širine oko 20 m i visine 12 m. Dobio je ime po crnim stenama, koje su na pojedinim pravcima prošarane belim kalcitnim oblicima. U Crnom dvorcu se nalazi jedna vrlo lepa kompozicija nazvana Ikonostas, prava čipka u kamenu – snežnobeli nakit svih vrsta na crnoj podlozi. Ispred Ikonostasa nalazi se figura Iguman, koja neodoljivo podseća na monaha koji drži propoved.
- Izvorski kanal. Dugačak je 72 m. Pažnju privlači prirodni most na kome je obris neobične figure. Zatim se nailazi na Glavonje - grupu stalagmita neobičnog oblikaje nadkriljuje vanredno izatkana pećinska draperija.
- Mali beli dvorac. Slepi kanal, dugačak 17 m koji ima oblik manje dvorane. Posebna je lepa grupa stalagmita I stalaktita nazvana Zbeg.
- Dušanove galerije. Poslednja celina Ravništarke. Dobila je ime po Dušanu Nedeljkoviću, čoveku zaslužnom za izgradnju puteva i druge infrastrukture, čime su pećine Ceremošnja i Ravništarka postale dostupne posetiocima. Predstavlja stariji, suvi pećinski sistem koji se dodiruje sa glavnim pećinskim kanalom. Prvih 15 m predstavlja jedan kanal, koji se zatim razdvaja na dva kanala, od kojih se levim, dužim kanalom (40 m) stiže do izlaza iz pećine.
U blizini
Pećina Ceremošnja6 km | Vodopad Siga6 km | Vidikovac Hajdučki kladenac7 km |
Veliki Štubej8 km | Kučajinsko jezero11 km | Hotel Rudnik - Kučevo13 km |
Vila Kralja Aleksandra14 km | Izvor Zviška potajnica15 km | Neresnička jezera19 km |
Vrelo Šumeća24 km | Kraku Lu Jodan25 km | Vodopad Malo Vrelo27 km |
Vodopad Burev29 km | Dubočka pećina29 km | Ševička pećina30 km |
Bazen Vlaški dragulj - Aljudovo40 km | Golubačka tvrđava 47 km | Bazen Olimpik Šapine50 km |
Opšte informacije
![]() |
Naziv | Ravništarka |
![]() |
GPS Lokacija | 44°24'30.26"N 21°37'2.88"E |
![]() |
Nadmorska visina | 407 m |
![]() |
Parking | Postoji |
![]() |
Dužina | 589m , dužina staza za posetioce 560m |
![]() |
Temperatura vazduha | 8°-10° |
Manifestacije

Festef
Festival okuplja televizijske stvaraoce, profesionalce i amatere, kao i vrhunske stručnjake koji se bave etnološkim temama. Cilj festivala je da se filmskim putem prikaže narodna tradicija i običaji. O visokim umetničkim dometima ovog festivala govori i podatak da je veći broj filmova, nakon osvajanja nagrada u Kučevu nagrađivan i na drugim domaćim i inostranim festivalima. Na festivalu, u okviru izdvojenog programa, učestvuju i strani filmovi. Dodeljuje se osam nagrada, od kojih je glavna Grand prix ''Zlatni Pastir''. FESTEF se održava svake godine u prvoj polovini septembra i traje četiri dana. Progam festivala, osim filmova za nagrade, sadrži i prikazivanje van takmičarskog dela, književno večeri, koncerte i izložbe.

Žanki u čast
Održavaju se poslednjeg vikenda u mesecu oktobru u spomen na legendarnu srpsku glumicu Živanu,'' Žanku'' Stokić. Manifestacija se održava u Rabrovu, selu u kome je Žanka provela svoje najranije detinjstvo i o kojem je uvek sa ljubavlju pričala. U okviru ove kulturne manifestacije igraju se predstave naših najuglednijih pozorišta, tako da ovo lepo selo opštine Kučevo tih dana postaje prestonica srpskog glumišta. U okviru pratećeg programa održavaju se umetničke izložbe i koncerti.

Homoljski motivi
"Homoljski motivi" su svakako najpoznatija turističko-kulturna manifestacija u opštini Kučevo, koja je odavno dobila regionalni značaj. Ova jedinstvena smotra izvornog narodnog stvaralaštva istočne Srbije se neprekidno održava još od 1968. godine i predstavlja jednu od najstarijih manifestacija ove vrste u Srbiji. Po ugledu na ‘’Homoljske motive’’ u Srbiji su kasnije nicali mnogobrojni sabori i smotre, ali je Smotra u Kučevu zadržala primat i po kvalitetu i po broju učesnika. Značaj i kvalitet manifestacije dokazuju i dobijena prestižna priznanja – ’’Vukova nagrada’’ i ’’Turistički cvet Srbije’’. To je smotra tradicije, običaja i kulture, koja se na ovim prostorima vekovima čuva i neguje. Centralni deo manifestacije održava se predposlednjeg dana (uvek u subotu) i on obuhvata: prodajnu izložbu homoljskog sira i meda, bazar starih zanata, demonstraciju starog načina ispiranja zlata na Peku, ‘’Zlatne ruke’’ - takmičenje u pripremanju starih narodnih jela i izložba narodnog rukotvora, defile svih učesnika Smotre glavnom ulicom Kučeva, takmičenje kulturno-umetničkih društava u pesmi i igri, izbor najlepše pastirice. Tokom čitave manifestacije održavaju se izložbe, koncerti, i drugi prigodni sadržaji. Poslednji dan manifestacije rezervisan je za smotru dečjeg izvornog narodnog stvaralaštva. ‘’Homoljski motivi’’ predstavljaju manifestaciju koja je od presudnog značaja za razvoj kulturno-manifestacionog turizma u opštini Kučevo. Osim zabavno-trgovačkog karaktera, koji po svemu podseća na tradicionalna narodna okupljanja proteklih vremena, ova manifestacija na kojoj nastupa blizu 1000 učesnika, ima i veoma osmišljen sadržaj. Na ovoj manifestaciji se mogu videti izvanredni oblici narodne muzičke tradicije: vedre i temperamentne vlaške igre, ali i mirne i raspevane melodije, ritualne igre i pesme vezane za praktičan život i svakodnevne potrebe, posebno oblikovani narodni instrumenti i ansambli i sve to skupa utkano je u narodne običaje, nošnju, ambijent... ‘’Homoljski motivi’’ su sačuvali od zaborava drevne narodne igre kao što su Šokrc, Stara Vlajna, Prepišor, pesme : ,,Zelen ora pao na oranje’’, ,,Igrali se konji vrani’’, ,,Aj Marija lapadure’’, Fećica, fećica, Foje verđe, ,,Of ljana mja’’ i grleno pevanje homoljskih pastirica, drevne instrumente kao što su bušin, dudurejš, gajde, drombolje...’’Homoljski motivi’’ su sačuvali od zaborava i predivne narodne nošnje duginih boja: zobun, šokupe, tkanice, čarape, suknje, šukure, kecelje, prsluke, marame i ogromne homoljske šubare. Na kraju programa devojke obučene u nošnje predaka sa raznobojnim poljskim cvećem u ruci i srdačnim osmehom na licu odpozdravljaju prisutne iskazujući tradicionalno gostoprimstvo ovog kraja. Jedna od njih poneće lentu najlepše pastirice istočne Srbije. ‘’Homoljski motivi’’ se održavaju svake godine, traju tokom cele poslednje sedmice u mesecu avgustu, pri čemu je subota centralni dan manifestacije.