Ribarska banja se nalazi u centralnoj Srbiji, u neposrednoj blizini Kruševca. Smeštena je u dolini Ribarske reke, odmah do sela Ribara , na padini planine Jastrebac. Banja se nalazi na prosečnoj nadmorskoj visini od 540m. Ribarska banja je podeljena na 2 na dva dela, gornji i donji. Manji, donji deo naselja, smešten je u podnožju ogolelog uzvišenja Samar, a veći gornji deo u dolini Ribarske reke. Zbog p
ložaja i nadmorske visine, banja ima subplaninsku mikroklimu,. Ribarsku banju okružuju planina Jastrebac, i guste šume koje se nalaze na njoj, pa je
vazduh ovde svež i čist. Padavina ima jako malo, najviše u maju. Letnje kiše donose svežinu i
vazduh ispunjavaju ozonom, a u banji konstantno duva povetarac, koji u najtoplijim danima unosi potrebnu svežinu. Celo područje je
Ribarska banja
Bazeni na ulazu u Ribarsku banju............. photo:DraganMitic/panoramio

pošumljeno 1894. godine, jer je do tada gotovo sva šuma bila posečena.
Bukove i hrastove šume se spuštaju do banjskih zgrada, dok se u sredini banje formira park. Ribarska banja zbog svih karakteristika koje poseduje, 1949. godine je proglašena za klimatsko mesto - vazdušno lečilište. Područje ribarske banje bilo je nastanjeno još u praistorijsko doba. Kasnije je korišćeno u antičkom periodu i srednjem veku. Smatra se da su njene izvore koristili rimski kolonisti i srednjevekovna srpska vlastela.
Turci su u banji izgradili kupatilo - hamam, koje je porušeno 1852. godine. Posetioci banje su u tom periodu stanovali u kolibama i venjacima. Oko 1865. godine u banji su podi
Ribarska banja
Fontana u parku Ribarske banje...... photo:DraganMitic/panoramio

gnute mehana, opšta trpezarija i starešinska zgrada. Ozidana su i
dva izvora "Hladna sumporača" i "Kničanka". 1873. godne podignuta je baraka sa nekoliko drvenih kada, a zatim još nekoliko drvenih zgrada, koje su
Turci spalili 1876. godine. Banja 1882. godine biva obnovljena, a u banji je kasnijih godina izgrađeno zidano kupatilo sa kadama i zgrade za stanovanje.
Do 1910. godine izgrađen je najveći broj objekata, postavljena kanalizacija, urađen glavni put. Nivelisanjem zemljišta za izgradnju puta, s
tvorio se prostor za formmiranje parka, a u banjskim šumama (oko 100 hektara)
formirane su staze za šetnju. Do I svetskog rata, izgrađeni su skoro svi važniji objekti u banji. Za vreme II svetskog rata banja nije radila, a
Ribarska banja
Luksuzna varijanta opuštanja u Ribarskoj banji........ photo:sarcevic branislav

ponovo je otvorena 1946. godine. Od tada pa do danas, banja je dobila
skver, bioskop, letnju baštu i 3 stambene zgrade. 1964. godine otvoren je hotel.
Hotel je u to vreme bio najopremljeniji objekat u Srbiji.
Imao je dve sale za ručavanje (550 mesta), veliku terasu (oko 400 kvadratnih metara), bioskopsku dvoranu sa 460 sedišta, modemu kuhinju sa kapacitetom od 1.700 obroka, zatim šest soba sa 16 ležaja i prostorije sa ležajima za prolazne goste. Topli izvori Ribarske banje nalaze se u podnožju brda Samar. U banji se nalazi 6 sumporovitih izvora, a glavni i najtopliji ima temperaturu vode od 41,5°C. Na ostalim izvorima temperatura vode iznosi od 28° do 38,7°C. Ukupan kapacitet vode sa svih izvora iznosi 170 litara u minutu.
Glavni objekta u banji je toplo kupatilo u kome se nalazi veliki bazen, dva manja bazena i više kada. Termomineralne vode Ribarske Banje su sumporovite homeoterme, slabo alkalne i salinične vode. Voda hladnog izvora, koja se koristi samo za piće, (česma kod kupatila) jedina je akratopega (podzemna mienralna voda, čija mineralizacija iznosi 500-1000mg/dm3, a temperatura ne prelazi 20°C) na Balkanu. Hemijska analiza voda Ribarske Banje obavljena je prvi put 1834. godine u Beču. Bistra sumporovita voda sadrži najviše natrijum sulfata , natrijum silikata, natrijum karbonata, kao i magnezijum karbonata, sumpornu i hlornu kiselinu, malo gvoždja i aluminijuma.
Lečenje se obavlja kupanjem i pijenjem vode, hladnom vodom ispiraju se grlo, nos i oči. Termalno-mineralna voda leči reumatizam mišića i zglobova, paralizu, ženske bolesti, zatim hroničnI katar organa za disanje (bronhitis), oboljenja želuca i creva, jetre i bubrega, kožne bolesti (ekceme), dijabetes, povišeni krvni pritisak, gojaznost. Kontraindicirana je za sva grozničava stanja, nekumpezirane srčane mane, otvorenu tuberkulozu, krvarenja, sklerozu, trudnoću i jaču iscrpljenost.
Galeriju fotografija možete pogledati ovde.