Neresnička jezera
Komentara: 0 | Autor: ajmonegde |

(4)
Oceni lokaciju
(4)
Detaljan opis
Neresnička jezera
Reka Pek u Neresnici.....

U blizini
Vila Kralja Aleksandra5 km | Hotel Rudnik - Kučevo5 km | Izvor Zviška potajnica7 km |
Kučajinsko jezero8 km | Vodopad Burev13 km | Kraku Lu Jodan15 km |
Vrelo Šumeća16 km | Vodopad Siga17 km | Vidikovac Hajdučki kladenac18 km |
Ševička pećina19 km | Veliki Štubej19 km | Pećina Ravništarka19 km |
Dubočka pećina19 km | Vodopad Malo Vrelo19 km | Pećina Ceremošnja20 km |
Golubačka tvrđava 37 km | Bazen Vlaški dragulj - Aljudovo38 km | Bazen Olimpik Šapine39 km |
Bazen Oaza Smoljinac45 km | Rajkova pećina49 km | Akva park Silver lake50 km |
Srebrno jezero50 km |
Opšte informacije
![]() |
Naziv | Neresnička jezera, bazeni, jezera Kralja Aleksandra |
![]() |
GPS Lokacija | 44°27'10.19"N 21°41'57.70"E |
![]() |
Nadmorska visina | 163m |
Manifestacije

Festef
Festival okuplja televizijske stvaraoce, profesionalce i amatere, kao i vrhunske stručnjake koji se bave etnološkim temama. Cilj festivala je da se filmskim putem prikaže narodna tradicija i običaji. O visokim umetničkim dometima ovog festivala govori i podatak da je veći broj filmova, nakon osvajanja nagrada u Kučevu nagrađivan i na drugim domaćim i inostranim festivalima. Na festivalu, u okviru izdvojenog programa, učestvuju i strani filmovi. Dodeljuje se osam nagrada, od kojih je glavna Grand prix ''Zlatni Pastir''. FESTEF se održava svake godine u prvoj polovini septembra i traje četiri dana. Progam festivala, osim filmova za nagrade, sadrži i prikazivanje van takmičarskog dela, književno večeri, koncerte i izložbe.

Žanki u čast
Održavaju se poslednjeg vikenda u mesecu oktobru u spomen na legendarnu srpsku glumicu Živanu,'' Žanku'' Stokić. Manifestacija se održava u Rabrovu, selu u kome je Žanka provela svoje najranije detinjstvo i o kojem je uvek sa ljubavlju pričala. U okviru ove kulturne manifestacije igraju se predstave naših najuglednijih pozorišta, tako da ovo lepo selo opštine Kučevo tih dana postaje prestonica srpskog glumišta. U okviru pratećeg programa održavaju se umetničke izložbe i koncerti.

Homoljski motivi
"Homoljski motivi" su svakako najpoznatija turističko-kulturna manifestacija u opštini Kučevo, koja je odavno dobila regionalni značaj. Ova jedinstvena smotra izvornog narodnog stvaralaštva istočne Srbije se neprekidno održava još od 1968. godine i predstavlja jednu od najstarijih manifestacija ove vrste u Srbiji. Po ugledu na ‘’Homoljske motive’’ u Srbiji su kasnije nicali mnogobrojni sabori i smotre, ali je Smotra u Kučevu zadržala primat i po kvalitetu i po broju učesnika. Značaj i kvalitet manifestacije dokazuju i dobijena prestižna priznanja – ’’Vukova nagrada’’ i ’’Turistički cvet Srbije’’. To je smotra tradicije, običaja i kulture, koja se na ovim prostorima vekovima čuva i neguje. Centralni deo manifestacije održava se predposlednjeg dana (uvek u subotu) i on obuhvata: prodajnu izložbu homoljskog sira i meda, bazar starih zanata, demonstraciju starog načina ispiranja zlata na Peku, ‘’Zlatne ruke’’ - takmičenje u pripremanju starih narodnih jela i izložba narodnog rukotvora, defile svih učesnika Smotre glavnom ulicom Kučeva, takmičenje kulturno-umetničkih društava u pesmi i igri, izbor najlepše pastirice. Tokom čitave manifestacije održavaju se izložbe, koncerti, i drugi prigodni sadržaji. Poslednji dan manifestacije rezervisan je za smotru dečjeg izvornog narodnog stvaralaštva. ‘’Homoljski motivi’’ predstavljaju manifestaciju koja je od presudnog značaja za razvoj kulturno-manifestacionog turizma u opštini Kučevo. Osim zabavno-trgovačkog karaktera, koji po svemu podseća na tradicionalna narodna okupljanja proteklih vremena, ova manifestacija na kojoj nastupa blizu 1000 učesnika, ima i veoma osmišljen sadržaj. Na ovoj manifestaciji se mogu videti izvanredni oblici narodne muzičke tradicije: vedre i temperamentne vlaške igre, ali i mirne i raspevane melodije, ritualne igre i pesme vezane za praktičan život i svakodnevne potrebe, posebno oblikovani narodni instrumenti i ansambli i sve to skupa utkano je u narodne običaje, nošnju, ambijent... ‘’Homoljski motivi’’ su sačuvali od zaborava drevne narodne igre kao što su Šokrc, Stara Vlajna, Prepišor, pesme : ,,Zelen ora pao na oranje’’, ,,Igrali se konji vrani’’, ,,Aj Marija lapadure’’, Fećica, fećica, Foje verđe, ,,Of ljana mja’’ i grleno pevanje homoljskih pastirica, drevne instrumente kao što su bušin, dudurejš, gajde, drombolje...’’Homoljski motivi’’ su sačuvali od zaborava i predivne narodne nošnje duginih boja: zobun, šokupe, tkanice, čarape, suknje, šukure, kecelje, prsluke, marame i ogromne homoljske šubare. Na kraju programa devojke obučene u nošnje predaka sa raznobojnim poljskim cvećem u ruci i srdačnim osmehom na licu odpozdravljaju prisutne iskazujući tradicionalno gostoprimstvo ovog kraja. Jedna od njih poneće lentu najlepše pastirice istočne Srbije. ‘’Homoljski motivi’’ se održavaju svake godine, traju tokom cele poslednje sedmice u mesecu avgustu, pri čemu je subota centralni dan manifestacije.
Zanimljivosti
Zlatni put i Bora Vojkanović
Prilikom izgradnje magistralnog puta Kučevo - Požarevac kao podloga korišćen šljunak iz Neresnice koji je iz Peka iskopao bager kralja Aleksandra. Podsećanja radi, Bora Vojkanović iz Voluje šezdesetih godina prošlog veka, tražio je dozvolu od opštine da ispira jaloviše rudnika u Blagojevom Kamenu. Posle dogovora da se zlato podeli na "ravne časti", Bora je nekoliko nedelja kasnije došao u opštinu, i, na zaprepašćenje predsednika, na sto spustio 8 kilograma zlata, odnosno polovinu od nađenih 16 kilograma, pa pretpostavljaju da plemenitog metala ima mnogo i ispod asflata koji prekriva ovu saobraćajnicu.